hr
eng

Građanski odbor za ljudska prava

Iz izvještaja o Rasizmu i diskriminaciji u RH u 2009/2010. godini

 

 

Hrvatska je prva zemlja koja će postati članica EU, a da je u svojoj nedavnoj prošlosti imala rat (oružani sukobi u Sloveniji trajali su 8 dana, u Hrvatskoj 4 godine). Taj rat, koji je bio mješavina agresije na Hrvatsku i građanskog rata, zajedno s jednom nesretnom politikom od 1990 do 2000., ostavio je duboke i dugotrajne posljedice.

U tom periodu, 1990 – 2000, diskriminacija po etničkoj osnovi imala je politički legitimitet, svakodnevno se mogla susresti u šovinističkim ispadima vodećih političara, šovinističkim i huškaćkim komentarima mnogih medija, postupcima policije i sudova, u brojnim kršenjima ljudskih prava gdje su žrtve birane po etničkoj osnovi i gdje te žrtve nisu imale gotovo nikakvu zaštitu policije i institucija koje su ih trebale zaštititi.

Ono što je bilo zastrašujuće i iznenađujuće je brzina kojom se propagiranje etničke netrpeljivosti uspjelo nametnuti kod mnogih kao legitimni, dapače, patriotski stav, a očita diskriminacija kao nešto nužno i, samim time , prihvatljivo. Izgledalo je da je 40 godina zajedničkog života u etnički miješanim sredinama, odgoj u duhu zajedništva i sudska praksa u kojoj su se šovinistički ispadi kažnjavali, a diskriminacije po etničkoj ili rasnoj pripadnosti bilo manje nego u većini evropskih zemalja, da je sve to nestalo preko noći, prikazano s prezirom kao ostatak odbačenog nedemokratskog, jednostranačkog režima.

Vrlo zabrinjavajuća rastuća popularnost desnog ekstremizma u zemljama EU podsjeća po obrascu, ako ne i po intenzitetu, na stanje kroz koje je Hrvatska prošla početkom 90tih.

Situacija je danas u Hrvatskoj neusporedivo bolja; ono za što su se prije desetak godina zalagali tek rijetki pojedinci, uglavnom neki novinari nezavisnih medija i neki aktivisti nevladinih udruga, danas je deklarirani stav gotovo svih vodećih političara. Zakonske mogućnosti koje daje Ustav i postojeći zakoni sasvim su dovoljni da sankcioniraju rasizam i na rasizmu osnovane diskriminacije. (To su bili i prije; postojanje zakonske regulative je nužno ali bez postojanja političke volje i promjene javnog mnijenja ona ostaje prazno slovo na papiru.) U praksi se slučajevi diskriminacije po rasnoj i etničkoj pripadnost o pojavljuju i često nisu adekvatno sankcionirani, ali danas predstavljaju ekscese, a ne sistemsku pojavu. Jedna od osnovnih zadaća NGOa  za zaštitu ljudskih prava je da takve ekscese registrira, na njih upozori javnost, pruži zaštitu žrtvi i prati sudski postupak protiv počinitelja.

Hrvatska nema veliki priliv emigranata tako da je popularnost ekstremnih političkih stranaka koje svoje rasističke stavove pokušavaju prodati pod patriotizam u opadanju (za razliku od situacije u mnogim članicama EU). Danas je rasizam u Hrvatskoj neprikriveno prisutan u ispadima nogometnih navijača, na internet stranicama nekih fašističkih i homofobnih skupina i u napadima skinheadsa, prvenstveno na Rome i ljude koje je po boji kože ili crtama lica lako prepoznati kao „one druge“. Ti „vrhovi ledenog brijega“ su upravo to; ispod površine društva postoji, slabije vidljiv i nepoznat, potencijal „za diskriminaciju i rasizam“ koji bi mogli, u uvjetima straha i ugroženosti, ponovo buknuti.

Sklonost rasizmu i diskriminaciji „onih drugih“ koji se po nečemu razlikuju od nas, prati ljudska društva od pamtivijeka i očito ima duboke korijene. Ali borba protiv rasizma, suprotstavljanje često većinskim, dominantnim i agresivnim uvjerenjima predstavljalo je uvijek suštinu borbe za pravednije društvo.

 

U Hrvatskoj su danas povoljne političke prilike da se stvore snažnije prepreke protiv rasizma i na rasizmu osnovane diskriminacije.

To vrijedi i za diskriminaciju po seksualnoj orijentaciji.

Međutim, veliki broj nezaposlenih i ekonomska kriza činiti će još godinama socijalnu isključenost jednim od glavnih društvenih problema, izvorom novih nepravdi i preprekom da se neke stare nepravde i posljedice diskriminacija isprave.

ENAR_Shadow_Report

Građanski odbor za ljudska prava, Selska cesta 112 C, HR-10000 Zagreb • Tel: +385 1 6171530 / Fax: +385 1 64 13 626 • info@goljp.hr