hr
eng

Građanski odbor za ljudska prava

PRIMJERI KOJI ZABRINJAVAJU

Zoran Pusić

Izlaganje na Okruglom stolu : Suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj:

ključni nalazi, planovi i prioriteti

24. ožujka 2009.

 

Suđenja za ratne zločine, u smislu pravednog i nepristranog suđenja s ciljem kažnjavanja počinitelja zločina, a ne zlouporabe sudstva kao instrumenta osvete, bila bi teška zadaća za svaku zemlju i za svako pravosuđe. Konačno, i do osnivanja ad- hoc kaznenog suda  u Haagu 1993. godine, vodila su dva argumenta - da počinitelji ratnih zločina trebaju biti kažnjeni i da je u tom vremenu to preteška zadaća za domaća pravosuđa.

 

Nevladine udruge koje prate suđenja za ratne zločine čine to iz uvjerenja da je stupanj nepristranosti pravosuđa i njegove sposobnosti da se uzdigne iznad ideoloških predrasuda  i odoli političkim pritiscima, osnovno mjerilo zrelosti demokratskog društva.

 

Smisao i cilj kritike pravosuđa koja je prisutna u godišnjem izvještaju o praćenju suđenja za ratne zločine i o čemu će se diskutirati na ovom okruglom stolu, je da hrvatsko pravosuđe dostigne nivo na kojem će moći uspješno odgovoriti na ovako teške zadaće. Argumenti za tu kritiku osnivaju se na zapažanjima promatrača iz Centra za mir-Osijek, Documente i GOLJPa koji su pratili suđenja za ratne zločine tijekom 2008. godine.

 

O nekim zabrinjavajućim primjerima, kao što su razni aspekti pritiska na svjedoke u suđenju B.Glavašu i ostalima, o objavljivanju iskaza zaštičenih svjedoka u više navrata bez ikakvih posljedica, o uplitanju politike u područje kompetencije sudbene vlasti ili o presudama gdje su se eklatantno zanemarili iskazi relevantnih svjedoka, a poklonilo povjerenje nepouzdanom svjedoku kao (po riječima samog suca)  u slučaju „Koranski most", bilo je već dosta rečeno u javnosti. Te primjere treba ponavljati kako bi se spriječila ili, koliko je to moguće, ispravila neka od najtežih kršenja ljudskih prava, ona koja nastaju kad se pravno znanje i institucije pravosuđa zloupotrebljavaju za nanošenje nepravdi. Kako bi se spriječilo da ti slučajevi postanu trajna sramota u povijesti hrvatskog pravosuđa poput oslobađajućih presuda za počinioce ratnih zločina u Novskoj ili za ubojice obitelji Zec.

U ovogodišnjem izvještaju govori se  o nekim manje poznatim, ali također zabrinjavajućim primjerima.

 

  • (i) Nepokretanje sudskih postupaka u slučajevima gdje su se zločini nesumljivo dogodili ili protiv onih koji su ih prikrivali

Npr. - U suđenju za zločine u Medačkom džepu utvrđena su imena 6 civilnih žrtava koje su stradale u području djelovanja specijalne policije. Kako za specijalnu policiju nisu bili odgovorni  ni prvo, ni drugo optuženi za te zločine nitko nije optužen.

 - U istom suđenju izašlo je na vidjelo da je organizirano prevezeno 40 leševa iz Medačkog džepa, bačeno u septičku jamu kuće u predgrađu Gospića, a kuća je potom minirana. Ta činjenica nije našla mjesto u optužnici.

- Tijela sedamnaest civila ubijenih u Paulinu Dvoru organizirano su preveženi u tajnu masovnu grobnicu, kuća je u kojoj su ubijeni je minirana, nekoliko godina kasnije tijela su prevežena u sekundarnu grobnicu udaljenu nekoliko stotina kilometara.

 - Tijela petero zarobljenika ubijenih u šumi Česma kod Bjelovara su nakon patološke sekcije  nestala

 

  • (ii) Prekidanje suđenja na duže od dva mjeseca što je za posljedicu imalo vraćanje glavne rasprave na početak.

Npr. - Osim već notornog slučaja u procesu B. Glavaša i ostalih, gdje se to dogodilo dva puta, to se dogodilo i u  dva različita procesa  za zločine počinjene u Dalju, u procesu za zločin u Sremskoj Mitrovici, u procesu za zločine počinjene u Lovasu, u procesu za zločine počinjene u Lovincu, u procesu za zločine počinjene u Mikleuševcima, ...

Takvi prekidi produljuju pritvor optuženih i narušavaju pravo žrtve da se utvrdi krivnja i počinitelj.

 

  • (iii) Neujednačena praksa pritvora

Npr. - Za zločine u Beraku gdje se radi o okrutnom zločinu, ubojstvu 3 osobe koje su zatim bačene u bunar i na njih je bačena bomba, optuženom nije određen pritvor.

-  Optuženi pred Županijskim sudom u Vukovaru proglašen je krivim za protupravno zarobljavanje ali ne i za nehumano postupanje kako ga je teretila optužnica. Do izricanja presude proveo je 2 godine i 6 mjeseci u pritvoru. Osuđen je na kaznu zatvora  od 2 godine i 6 mjeseci.

- Slučaj koji je notoran i vjerojatno nezabilježen u sudskoj praksi je odluka Sabora da prvooptuženi u slučaju „Garaža" i „ Selotejp" izađe iz pritvora dok su ostali optuženi ostali u pritvoru.

 

  • (iv) Nedovoljno jasna odluka Ustavnog suda i njeno nepoštivanje

Npr. - Ustavni sud na svojoj sjednici od 19.11. 2008. donosi rješenje u kojem, između ostalog piše „ strankama koje su izgubile sporove pred domaćim sudovima primjenom ZOŠTa a svoje su tužbe podnjele na temelju brisanog članka 180. ZOO, ne bi se trebali naplaćivati troškovi. To stajalište Ustavnog suda obvezujuće je za sve." Unatoć tom obvezujućem stajalištu Ustavnog suda, sudovi i dalje  naplaćuju parnične troškove . 

Tako npr.:

  • - GOLJPu se žalio veći broj umirovljenika kojima i dalje, mjesecima poslije obvezujućeg stajališta Ustavnog suda, skidaju trećinu mirovine.
  • - Sutkinja u Novskoj 30. 12. 2008. donosi presudu po kojoj M. Šeatović mora platiti parnične troškove od 10000 kuna jer je njen zahtjev za odštetom zbog ubijenog supruga ušao u zastaru. Radi se o izuzetno teškom ratnom zločinu koji je suđen kao obično ubojstvo, a nevjerojatno pogrešnom primjenom zakona o oprostu počinioci su oslobođeni.

Usporedbe radi u slučaju osude M. Norca za zločine usporedive s ovim u kojem su brutalno ubijeni civili u Novskoj, sud mu kao olakotnu okolnost navodi „domoljubni zanos" i oslobađa ga plaćanja parničnih troškova „jer su višestruko veći od njegovog mjesečnog primanja."

Prije desetak godina stav najviših predstavnika hrvatskog pravosuđa bio je da se u obranbenom ratu, dakle u domoljubnom zanosu, ne mogu počiniti ratni zločini. Danas suci domoljubni zanos uzimaju tek kao olakotnu okolnost u presudama za zločine koji su se nažalost dogodili . Ostaje nam nada da će naša nastojanja da se o zločinima otvoreno i argumentirano govori doprinijeti da se oni uistinu više nikad neće moći dogoditi.

Građanski odbor za ljudska prava, Selska cesta 112 C, HR-10000 Zagreb • Tel: +385 1 6171530 / Fax: +385 1 64 13 626 • info@goljp.hr